Page 89 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

povijesti" (str. 11 i 65, izd. Anchor Books, New York 1954). Vrijeme povijesti nije

jed ako aspo eđe o a Medite a u.
Lawrence Durrell oplovio je Siciliju, Rodos, Krf, Cipar, Patmos, iznio mnogo
opaža ja o s ako od tih otoka. Spasio je od za o a a iječ islo a ia
i sulo a ia ili otoko a ija i p oši io jezi opti aj: "Našao sa jed o

p iliko egdje eđu Gideo o i iljež i a a popis olesti koje edi i ska
znanost još ije klasifi i ala; eđu ji a je ila islo a ia, opisa a kao ijetka i
epoz ata tego a duha. I a ljudi koji, o jaš ja ao je tu Gideo , s at aju a eki
ači eodolji i a otoke; z a je koje stek u o eko od jih, o to alo
s ijetu ok uže u o e , ispu ja ih eopisi o opoj ošću. Ti ođe i i sulo a i
islo a es , dodao i o , iz a i su poto i Atla tiđa a Atla tea s te jiho a

pods ijest žudi za otoč i ži oto . Kao s e Gideo o e teo ije i taje ge ijal a...
Ova je knjiga po svojoj nakani anato ija i sulo a ije", kaže Du ell za
s oja "Raz išlja ja o jed oj o skoj Ve e i" st .
, Lo do , . O aj e ija želi oslo oditi duh od az ih olesti
Medite a a, pa i i sulo a ije, od koje sa i sa olo ao, i po e e o još

bolujem.
Meditacija o oto i a ep esta o as a odi a te u izgo a, kojoj ih želio
pos etiti k atak id aš. Sta i su He eji, u pita ji a je e i o eda, ili sklo iji
usta o a a i hije a hija a ego što ijahu Hele i: i ali su eđu so o

poglavare izgnanstva, smatrali ih potomcima Davidovim, priznavali im duhovne i
s jeto e o lasti. Taka se dostoja st e ik a a a ejsko z ao Reš Golutha, a
p e odio a g čki i lati ski iječju egzila h. F a uski žido ski pis i, poz a ao i
Talmuda, imenovali su ga prince de l'exil: tako se zo e u z i i eo ič og pjes ika

Edmonda Flega, naslovljenoj: "Ecoute, Israel" (objavljenoj u Parizu godine 1953).
M oge je adah ulo djelo "Mid aš Ra a", koje je egzila h Ra i Hu a pos etio
izg a i i a i jiho i p ogo itelji a. Dijaspo a je ču ala z a je Reš Goluthe i
pošti ala jego u služ u. Egzila hat se ipak ugasio s Ra i Ezekije . Nije ga iše

ilo oguće o o iti. Oskud i poda i koje sa p ikupio pokazuju kako su se
egzilarsi isticali strpljenjem i trpnjom: bili su svjetionici na rtovima dobre nade, na
oto i a izg a st a. Medite a se ože dičiti što je tak a usta o a astala a

njegovim obalama.
O p o at a ju o a i olit i uza j saz ao sa aj iše od o aha I i eja,
kojega sam sreo kraj koptskog samostana As-Su ia , u Egiptu, iz eđu

Aleksandrije i Kaira, nedaleko od obale, na rubu pustinje. Rodom iz Odese, od
oditelja u ijata koji su st adali za ije e p ogo a, ašao je utočište u g čkoj
obitelji kakvih je mnogo bilo u toj kozmopolitskoj luci.
S jo je, kao dječak, u at i godi a a, izbjegao u Solun.