Page 90 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 90

Za o ašio se  a S etoj Go i, u M o u, zati  služio Gospodu  a Si ajskoj
                go i i Li a o skoj  iso a  i, u  a asti i a  a Cip u, u ćelija a g čkih " eteo a".
                Molio  se  p o at ajući  puči u,   editi ajući.  Go o io   i  je  o  s eto   A tu u  i
                sveto  Paho u, koptski  a aho eti a, o to e kako su ispaštali u pusti ji, k aj
                 o a,  o   a asti u  s etoga  Maka ija  i   o astički   od ed a a  s etog  Bazilija:

                "Odvojiti se od ostalog svijeta, ostati bez domovine i bez obitelji, bez imanja i bez
                dobara,  bez  prijatelja  i   ez  poslo a"    a od  sa   za ilježio  po  sjeća ju .  S eti
                Je o i , i sa  sklo  pusti jašt u, p e eo je te st oge od ed e. S eti je Ata as
                 apisao ži otopis s etoga A tu a Pusti jaka. A aho et I i ej  io je dostoja st e
                dok je govorio, lijep kad  je gledao  u daljinu, uvjerljiv u svom nastojanju da se
                k šća i iz i e u K istu. Go o io je  uski, čisti  jeziko ,  jesti i e a haič i ,  ez
                 etafo a.  Z ao  je   iše  jezika,   aučio  je  i  koptski.  O u  duho  ost,  koju  su
                mediteranskim  obalama  pronosili  proroci  i  apostoli,   ašti ili  su  p  i   eliki

                pusti ja i.  Filo o   "Ko te plati  i  ži ot"   De   ita   o te plati a   jeda   je  od
                 ajčišćih o lika  o og hele iz a.
                        Theo ia  je  z ačila  u id  i   id:  ko te pla ija  je  iskust o  teo ije,  p a is  kai
                theo ia.  O jaš ja ao   i  je  iz o  a  z ače ja  a aho eze  i  koi o ije,  kse iteje  i
                la  e, s isao apatheie kao  lasti  ad sa i  so o  i diak isisa kao u ut aš je

                odluke.
                        Go o io je o s e u to e kao o duho  oj t adi iji istoč oga Medite a a,
                koja se ši ila p e a zapadu i sje e u, koja se  e s ije zanemariti. Njezini putovi
                vode  prema  Kapadociji,  Kijevsko-Peče skoj  la  i,  u  S eti  Nau   i  Sopoća e,  u
                s etište Čet deseto i e  uče ika u Buga skoj, u a  e ske  a asti e  a sla o
                jezeru Van i slatkovodnom Sevanu. Spominjao je mnoga djela, navodio vjerske i

                svjetovne  autore.  Holderlinov  je  Hvperion  sanjao  o  tome  da  postane
                "pusti jako  u G čkoj".
                        U a tički  je kultu a a p e lada ao "gledalački sta ". Filozofija je t ažila
                "umno gledanje". Kako sile izazivaju pojavu suprotnih sila, u helenskoj se tradiciji
                ja ila  i  tež ja za p o ija je k uga  idlji osti: stoga se  ud ost, tj. p o i a je u
                taj e, počela izjed ača ati sa sljepilo . Ti ezija je slijep kao i Ho e , ali  aslućuje
                što je s o u st a u  idlji oga. Edip sa  se i p o ada oči koje su ga iz e je ile.
                G čki   su  poga i a  go o ili  p  i  k šća ski  p opo jed i i:  "Ako  te  oko  t oje
                sa laž ja a,  iskopaj  ga  i   a i".  Su  e  Juga  lako   as  zaslijepi.  Na  k aju  a tičke
                epohe  ja ili  su  se   eliki  zago o  i i  šut je.  "Logosu   o a  p ethoditi  šut ja",

                upozoravali su neoplato iča i.
                        Ploti  je t ažio " azu ije a je u šut ji". Ideal asketa  io je "sla oslo   ez
                 iječi", upuće  Bogu. Tako se usposta ljala  a  oteža, u  olit i i u go o u. To  ije
                samo  bizantsko  predanje,  napominjao  je  monah.  Na  zapadnim  stranama,  u
   85   86   87   88   89   90   91   92   93   94   95