Page 91 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

Palermu (Chiost o di Sa Gio a i degli E e iti iz XIII. stoljeća , a iše jesta u
Špa jolskoj i F a uskoj iste iti, pa li i, t apisti , a ekoliko jad a skih otoka
a Košlju u k aj K ka, Ra u, u Gospi od Šk pjela u Boki kao i a juž oj

mediteranskoj obali, po sufijskim tarikatima, bilo je takvih pojava: valja i njih
i ati u idu kad se od eđuju edite a ske g a i e. Ne z a je li I i ej za šio

s oje djelo o Si eo u Stiliti i azlozi a z og kojih se taj eo ič i s eta uspi jao
na stup i vezao za nj. Kao mnogi Slaveni, nije odgovarao na pisma. Tko zna jesu li
uopće stizala do jega, u koje je sad sa osta u, u pusti ji, k aj o a.
Vjere su preimenovale stanovnike i obale Mediterana. Stara hebrejska
i e a iz S etog pis a p i ili su k šća i s ih a oda i jezika, imena istog korijena

prenosili su muslimani s istoka na zapad: Abraham ili Ibrahim, David ili Davud,
Salomon ili Sulejman, Josip ili Jusuf, Marija ili Merjema i tako redom. Bilo je
pose ih i e a, azličitih od jed e je e do d uge. M oga se ežu za svjetlo,
su e ili ze lju, goto o ijed o za o e. Pet a je Si Božji i e o ao po stije i
I . I, . S eti Je o i je pokušao p otu ačiti Ma iji o i e kao slože i u od
ei s jetlo i ia o e : Stella a iš, z a a o a i a od da i a. Taje
etimologija opo g uta, u atoč auto itetu s e a i p e odio a. G eš a je

Magdalena dobila ime po pokrajini Magdali. Lidija je nazvana po zemlji lidijskoj, iz
koje je sk o a "sk leta ka" L dia pu pu a ia došla u Filipe, p ijestol i u
Egejske Makedonije, gdje je slušala p odiku s etoga Pa la Saula i postala p o

akedo sko k šća ko .
Marturologium Romanum, III, 8). Nema velikih i svetih imena povezanih s
o e , ali je sa o p ei e o a je čo ječa st a poteklo s Medite a a.
I obale se dijele na one koje su kršte e i o e koje to isu.

Njiho o je pos eće je slič o k šte ju ljudi. Često su i e o a e po s e i a
ili Bogorodici. Oplovimo obale Sardinije, na kojima je mnogo takvih imena: Santa
Maria Navarese i Isola di Santa Maria, Santa Caterina di Pittunari, Santa Lucia,
Monte Santu, San Antonio di Santadi, Capo San Marco, Stagno di San Giovanni,
Santa Teresa di Gallura, Isola Maddalena, Costa Paradiso. I drugdje se po svecima
daju i e a o ala a, o dje ožda iše ego igdje. Na jugu Si ilije alazi se
Ma šala, az a a tako u ije e a apske lasti: dolazi od iječi a š luka i Alah.
I a juž i edite a ski o ala a i a tak ih p i je a. Na Jad a u je p idje
s eti ušao a pose a ači u azi e jesta, ožda i ti ije ego d ugdje

(romanski sant odgovara slavenskom sut ili su): Supetar, Supavo, Sutivan,
Sustipa , Suću aj s . Ju aj , Su a ti ili, s etatezo , Su ati , Suto i a s .
I e a , Sut iho s . Mihael i Sut ihojska, Sut a a SV. Ba a a , Suto išći a s .
Eufemija), itd.
Uz jih su Pu ta K iža, Pu ta Madona, Vala od Marije i zaljev Svetog Pavla,