Page 92 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 92

otok Svetog Grgura, koji nije poznat po dobru.

                        Na ulazu u Pulski zalje  dočekuju  as t i otočića: S eti Peta , S eti A d ija i
                Sveta Katarina. Po svetom Iliji dobio je ime Sutlija, brijeg i kamenolom po kojem
                je Trogir bio slavan (Tragurium marmore notum, pisao je Plinije Stariji, Nat. hist.
                III,     . Tako se pos ećuje ze lja uz  o e, a  e  o e: o o je sa o po se i s eto

                ili je pak prokleto.
                        P i o ski su g ado i uzi ali s e e za zaštit ike. Na s ed je  Mediteranu
                  ogi su i ali pok o itelje s Istoka: to pot  đuje postoja je duho  e  az je e,
                 e sa o t go i e. I Ge o a, i Ba  elo a, i Ta ago a, i  aš  ali Se j oda  ali su
                svetog Jurja iz Sirije. Egzarhat Ravenne dao je prednost bizantskim patronima. Na
                Jadra u su se, u atoč s e u,  aj iše z ližili Istok i Zapad: s eti Duje i Vlaho su
                pok o itelji  Splita i Du  o  ika, s eti  Todo , zaštit ik  iza tske  ojske, štitio je
                Ko čulu,  s eti  Jako   Ši e ik,  s eti  T ipu   Koto .  T ogi a i  su  i ali  u    ije e

                renesanse brato šti u s etoga Da ja a i s etoga Kuz e. Zada  je podigao sta e
                  k e  s etoj  Stošiji   A astaziji   i  s eto e  K še a u   K izosto u .  Dal a ija  je
                s eto  Ši u u  Si eo u   a ije ila šk i ju od ple e ite ko i e.

                        Ne bi se od okrutnih barbara obranili lijepi i napredni gradovi Mediterana
                da im nije pomogla providnost njihovih svetaca.
                        B igu  o  soli   odili  su  u  sta oj  G čkoj  zako oda  i.  Sola   je  uži ao
                pošto a je, sola e  ijahu zaštiće e.  Ho e  je pje ao o  " oža skoj soli"   halos

                theio, "Ilijada", IX, 214). Aristotel ju je dovodio u vezu s moralom i prijateljstvom
                ("Nikomahova  etika",  1156b,  27).  Plinije  Stariji  vidio  je  njezin  utjecaj  "na
                sladost ašće duha  ad  oluptates a i i , pa se sla i   azi aju s ako  s e ljepote
                ži ota i  aj eće  adosti, od o  od  apo a kaka   e sad ži u tolikoj  je i  i jed a
                d uga  iječ"  XXXI,    . Ci e o  je posjedo ao  lastite sola e i go o io o  ji a s

                ponosom:  salinarum  mearum  possessio  (Ad  fam.,  VII,  32),  a  to  pokazuje  daje
                go o  išt o  po eza o  sa  solju.  Jed a  od   aj až ijih   i skih  cesta,  po  kojoj  su
                Sa i ja i  ukli   eće soli u Vječ i g ad, do ila je i e Sala ia  ia  ka tog af ju je

                jasno ucrtao na tabuli peutingeriani). Sol je otvarala putove s mora na kopno, od
                kop a  p e a   o u:  goto o  je   e oguće  po  ojiti  s e  sola e  s  k aja  na  kraj
                Medite a a, kao i djela koja su i  pos eće a.

                        Kultura  masline  ustanovila  je  nazive  briske  onim  filozofskim  ili  vjerskim:
                uzgajač   asli a  z ao  se  elaiologos,  p oda ač  elaiopa okhos,   adzo  ik

                elaiokhristes,  proizvodnja  ulja  aelaioturgia,  nadzor  nad  njom  elaiokhristia.
                Getshe a i  je   a  he  ejsko     t   gath   s  p ešo    še a i   je    sta  tijeska  ili
                 uljače .  Masli a,  sta lo  kao  i  plod,  i a  pose  o   jesto  u  S eto   pis u:
                 jezi o ulje " a čast je  oža st u i ljudi a" (Suci, IX, 8). Mashiah (mesija, onaj
                koji  je  po aza    p e ede   je   a  g čki   iječju  kh istos:  po aza ik.  Ku a   se
   87   88   89   90   91   92   93   94   95   96   97