Page 93 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 93

zaklinje maslinom (al-zejtun) i smokvom: "Tako mi smokve i masline, i Sinajske
                go e, i  g ada sigu  og",  piše  u  jego oj XCV. su i   koja   osi   aslo   po  s ok i:

                at-Tin).  Na  takvim  se  ustanovama  i  odredbama,  ne  samo  na  plovidbama  ili
                puto i a, te eljila  i iliza ija Medite a a: z og toga se o dje toliko ističu.
                        "Mediteran  dopire  do  rubova  pustinjskog  pojasa,  a  maslina  je  njegovo
                d  o:  d  o  p edjela  su ča e  jas oće  koja   azd aja  su ornost  ekvatora  od
                su o  osti  Sje e a.  O a  je  si  ol  klasič osti  iz eđu  d aju   o a tiza a"
                (Aldous Huxley: "The Olive Tree", str. 287, London 1973). Maslina je za Huxleya
                si  ol  lati st a:  o a  otk i a   jego i   su a od ja i a  o o  što  je  u   ji a
                spe ifič o  e glesko,  a  ne  teutonsko;  bez  mediteranskih  utjecaja  "Chaucer  i

                Shakespeare ne bi nikada postali izvornim pjesnicima" (ibid). Lawrence Durrell,
                koji je p o eo  ladost po g čki  oto i a, a sta ost u P o a si, osjetio je up a o

                u maslini sintezu Mediterana: "Cjelokupan Mediteran - skulpture, palme, zlatni
                 akiti,   adati he oji,  i o, ideje,   odo i,  jeseči a, k ilate Go go e,   o ča e
                figure, filozofi - kao da s e to  a i e k oz  eski i t pki okus    e  asli e  eđu
                zubima.  Okus  je  to  stariji  od  mesa  i  od  crnoga  vina.  Star  je  kao  hladna  voda"

                ("Landscape  with  Olive  Trees",  u  "Prospero's  cell",  str.  96,  London  1976).
                Bi liog afija  glosa a  duž a  je  spo e uti  i  Apieije o  djelo  De  Re  Coaui a ia,  u

                koje   se   a   iše   jesta  go o i  o   asli i  i   jezi oj  ulozi  u   edite anskom
                kuli a st u: "Kako saču ati zele e  asli e, da  i se u s ako do a od  jih  oglo

                napraviti ulje?" (I, 28).
                        Mnogo  je  pisaca  i  poeta  ostavilo  svoje  zapise  o  maslini.  Nije  je  manje
                slikara  naslikalo.  O  njoj  su  vodili  brigu  statuti  mediteranskih  gradova  i  ustavi
                zemalja.  Neprestano  su  se  pisali  "Poslovi  i  dani",  od  Hesioda  do  danas.  Revni
                f a je a   do   F a o  I a iše ić  iz  Polji a  opisao  je  sliko iti   pučki   go o o

                dane berbe i poslove uljara  nadomak jadranske obale u Poljicima: "Masline se
                beru po Svin s eti  u  o e   u... Valja  osit skale, šćape,  alja se pe jat i  latit.
                Ne  alja  asli u   at kad je p iz ijela i počela g jijat, ali  i kada je sas i  zele a, u

                s id je  eka je  alo oži- a. Kad se o e u i skupu  asli e, go u se   ića  kući,
                siplju u badnje ili kamenice, a 'di nije toga, prostru se po podu. Valja ji pustit koji
                da , da opoči u, da uđu  alo u se i saz iju  olje. Ako ji  je pu o  a ' pi, do  o je
                p o išat,  eka p ođe a ije k oza  je, je   i se upalile, pa  i ulje žeg ulo  palilo
                usta). Masli e se  elju  a toču, že ske  ose i  pod eću  uka , a  uškići    tu
                toće . Ne  ašći a se od a' tisto,  ego se pusti da  alo opoči e. Ispli a  a ka   it

                od ulja, to je la  ik ili lot jak,  aj olje ulje. Rašči a se u ka a   sudo i d  e i ,
                polije se  iše puti  odo    ilo  ta ulja    eći a , u kojoj je tisto, a  uškić zag  e
                 oga i u i upi e, ta e  oga , da se izaž e ulje. Čisto ulje skupi se u ka i peja o
                 zdjeli o   i  pe  e ,  a taloži a, što se zo e  u ga, p olije se  a ka"  "Polji a  -
   88   89   90   91   92   93   94   95   96   97   98