Page 84 - Rudolf Štajner - Teozofija

doći ni do kakva zadovoljenja. Ako ovakve duševne
tvorevine hoćemo usporediti s nečim u fizičkom svije-
tu, možemo reći: one odgovaraju čvrstim fizičkim
tijelima. Neka se ova regija duševne tvarnosti nazo­
ve žarom požude. — Primjesa ovog žara požude u
dušama životinja i ljudi određuje ono što nazivamo
nižim osjetilnim nagonima, njihovim prevladava­
jućim sebičnim instinktima. — Druga vrsta duševnih
tvorevina jesu one kod kojih su obje osnovne snage
u ravnoteži, u kojima, dakle, simpatija i antipatija
djeluju istom jačinom. One se pred drugim tvore­
vinama javljaju u neku ruku neutralno; djeluju na
njih kao na nešto srodno, a pritom ih niti naročito
ne privlače, a niti odbijaju. Kao da između sebe i
okoline postavljaju čvrstu granicu. Puštaju neprestano
da na njih djeluju druge tvorevine iz okoline; stoga
ih se može usporediti s tekućim tvarima fizičkog
svijeta. A u načinu na koji takve tvorevine priv­
lače druge nema nikakve požude. Djelovanje na koje
se ovdje misli postoji, na primjer, kad čovjekova
duša osjeti neku boju. Ako imam opažaj crvene boje,
tada prvo primam neutralni podražaj iz svoje oko­
line. Djelovanje duše drugačije je tek kad se uz ovaj
podražaj pojavi i sviđanje. Duševne tvorevine koje
izazivaju neutralne podražaje nalaze se u takvu među­
sobnom odnosu da djeluju na uspostavljanje ravno­
teže između simpatije i antipatije. Duševnu tvarnost
o kojoj se ovdje radi treba shvatiti kao nešto tekuće,
nešto što se vrlo lako dade oblikovati. Ona se u
duševnom prostoru ne kreće sebično kao prva nego
tako da posvuda prima utiske te da se stoga doima
srodnom s mnoštvom onoga što susreće. Izraz koji
se za nju može primijeniti mogao bi biti: tekuća
podražljivost. — Treći stupanj duševnih tvorevina