Page 86 - Rudolf Štajner - Teozofija
P. 86

od  triju  nižih  time  što  kod  njih  snaga  simpatije  ne
  treba nadvladavati suprotnu antipatiju.  Tek se pomo­
  ću  ovih  viših  vrsta  duševne  tvarnosti  raznovrsnost
  duševnih  tvorevina  povezuje  u  jedan  zajednički  du­
  ševni  svijet.  Ako  se  radi  o  antipatiji,  duševna tvorevina
  zbog  sebstvenog  života  teži  za  nečim  drugim  kako
  bi  kroz  to  drugo  samu  sebe  ojačala  i  obogatila.  Kad
  antipatija  šuti,  to  se  drugo  prihvaća  kao  objava,
  kao  očitovanje.  Sličnu  ulogu  kao  svjetlo  u  fizičkom
  prostoru  ima  taj  viši  oblik  duševne  tvarnosti  u  du­
  ševnom prostoru.  On čini da neka duševna tvorevina
  na  stanovit  način  usisava  postojanje  i  biće  drugih
  zbog  njih samih  ili,  moglo  bi  se  također reći,  dopušta
  da  one  na  nju  zrače.  Tek time  što  duševna bića  crpe
  iz  ovih  viših  regija,  ona  se  bude  za  istinski  dušev­
  ni  život.  Njihov  prigušeni  život  u  mraku  otvara  se
  prema   van,  svijetli  i  zrači  u  sam  duševni  prostor;
  tromo,  prigušeno  tkanje  u  nutrini  koje  se  djelova­
  njem  antipatije  želi  izdvojiti  ako  postoje  samo  tvari
  nižih  područja,  zadobiva  snagu  i  živahnost  koja  izlazi
  iz  nutrine  i  izlijeva  se  strujeći  prema  van.  Tekuća
  podražljivost  druge  regije  djeluje  samo  pri  susretu
  dviju  tvorevina.  Tada  jedna  tvorevina  svakako  uvire
  u  drugu.  Ovdje  je,  međutim,  nužan  dodir.  U  višim
  regijama  vlada  slobodno  zračenje,  izlijevanje.  (Bit
  ovog  područja  s  pravom  se  naziva  "zračenje",  jer
  simpatija  koja  se  razvija  djeluje  tako  da  se  kao  simbol
  može   upotrijebiti  izraz  uzet  iz  djelovanja  svjetla.)
  Kao  što  u  podrumu  zakržlja  biljka,  kržljaju  duševne
  tvorevine  bez  oživljavajućeg  djelovanja  duševnih
  tvari  viših  regija.  Duševno  svjetlo,  djelatna  duševna
  snaga  i  pravi  duševni  život  u  užem  smislu  pripa­
  daju  tim  regijama  i  odatle  govore  o  sebi,  duševnim
  bićima.
   81   82   83   84   85   86   87   88   89   90   91