Page 61 - Naomi Klein - "Ne" Nije Dovoljno

pogoditi djecu iz rubnih zajednica. Kongresna rasprava o proračunu odgodila
je najteže rezove Agenciji za zaštitu okoliša na 2018. godinu.
Dakle, Trumpov plan spašavanja sektora fosilnih goriva jest višestruk —
zakopati dokaze o postojanju klimatskih promjena gašenjem istraživanja i
ukidanjem agencija; srezati programe okrenute borbi sa stvarnim posljedicama
klimatskih poremećaja; ukloniti sve zapreke ubrzavanju onih aktivnosti koje
potiču klimatsku krizu, a riječ je o otvaranju novih naftnih i plinskih bušotina
te iskapanju i spaljivanju još više ugljena.
To nazadovanje dijelom je moguće uravnotežiti hrabrim djelima u velikim
državama poput Kalifornije i New Yorka, koje traže brz prijelaz na obnovljive
izvore i ne obaziru se na Trumpov profosilni program. No postoji jedan ključan
čimbenik koji bi mogao presuditi je li podružnica ExxonMobila, bolje poznata
kao Trumpova administracija, kadra pokrenuti nepopravljivu katastrofu.

Cijena je sve

Postoji nešto što trenutačno više od svega obuzdava naftne kompanije u namjeri
pokretanja velikih i novih projekata crpljenja, a to nisu zakonski propisi koje
je donio Obama i koje Trump pokušava izmijeniti. Zaustavljaju ih cijene nafte
i plina. Dok ovo pišem, 2017. godine, cijena je mnogo niža nego u vrijeme
početka Obamina mandata, s obzirom na to da postoji višak ponude - više
nafte i plina nego što potrošači trebaju.
Razlog zbog kojeg je cijena toliko važna za pokretanje novih projekata jest taj
što jeftina i lako dostupna goriva nestaju, osobito u SAD-u. I, što ostaje? Ono
do čega se dolazi na težak i skup način. Iznimno je skupo bušiti na Arktiku ili
u dubokom moru, ili iskapati i rafinirati polukrutu naftu koja leži u kanad­
skim katranskim pijescima Alberte. Dok je cijena nafte vrtoglavo rasla, kao što
je bilo 2014., naftne kompanije ulagale su milijune i milijune kako bi krenule
u lov na te skupe izvore goriva. Kada je nafta stajala 100 dolara po barelu,
kompanije su, čak i unatoč visokim troškovima ekstrakcije, mogle ostvariti
debeli profit, a razvoj u tom sektoru poticao je ekonomski rast i stvorio velik
broj radnih mjesta. No ekološka cijena bila je strašna - katastrofa na platformi
Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu blisko je povezana s činjenicom
da kompanije buše dublje nego ikada prije. Razlog zbog kojega su katranski
pijesci u Alberti toliko problematični jest taj što su starosjedilačka područja
i vodotokovi teško zagađeni invazivnim procesom rudarenja koji pri vađenju
teške rudače oslobađa velike količine ugljika.
ExxonMobil Rexa Tillersona mahnito je otkupljivao skupe rezerve teške
nafte; u jednom trenutku čak trećina rezervi tvrtke ležala je u katranskim
pijescima Alberte. Kada se cijena nafte urušila, uslijedio je težak šok. Cijene
su počele padati 2014., kada se vrijednost barela Brenta - globalno mjerilo
cijene nafte - u samo šest mjeseci strmoglavila sa 100 dolara na 50; otada se