Page 62 - Naomi Klein - "Ne" Nije Dovoljno

cijena kreće oko 55 dolara po barelu. Posljedično tomu, mnoge su se kompa­
nije povukle iz tih ekstremnih energetskih projekata. Frakiranje nafte i plina
u Sjedinjenim Državama primirilo se, ali uz razorne posljedice za ljude - pro­
cjenjuje se da je nakon pada cijena 2014. godine posao izgubilo oko 170.000
radnika u industriji nafte i plina. Sljedeće godine ulaganje u katranske pijeske
Alberte palo je za otprilike 37 posto, a pada i dalje. Shell se povukao s Arktika
i prodao najveći dio svojih ležišta na pijescima. Francuska naftna kompanija
Total također se povukla s pijesaka. Čak je i ExxonMobil bio prisiljen otpisati
gotovo 3,5 milijuna barela katranskih pijesaka jer je tržište smatralo da je nei­
splativo crpsti rezerve pri trenutačnim cijenama nafte. Dubinsko podmorsko
bušenje također je zamrlo.
Velikim naftnim kompanijama - osobito onima koje su računale na to
da će cijena nafte ostati visoka - sve je to bila katastrofa. No nijedna naftna
kompanija nije pretrpjela toliko težak udarac kao ExxonMobil. Dok su cijene
bile visoke, s Tillersonom na kormilu, kompanija je srušila rekord najvećim
korporacijskim profitom ikad objavljenim u Sjedinjenim Državama - 2012.
godine zarada je iznosila 45 milijardi dolara. Usporedite to s 2016. i padom
Exxonova profita na svega 8 milijardi. Tijekom četiri godine došlo je do
80-postotnog pada zarade.
Što sve to znači? Da naftni magnati kakav je ExxonMobil, i banke koje
jamče za njihove neuspješne rizike, očajnički priželjkuju porast cijena nafte -
kako bi povratili superprofite i ponovno pokrenuli naftnu groznicu. Dakle,
važno pitanje koje zahtijeva odgovor, glasi: što će Trumpova administracija -
odnosno ExxonMobilova ekipa - učiniti kako bi to ostvarila?
Već smo svjedoci nekih programa koji se čine smišljenima da podignu
cijene nafte. Primjerice, Trump se namjerio ukinuti propis, iz Obamina man­
data, o većoj energetskoj učinkovitosti vozila - što potrošačima znači češće
odlaske na crpke. Trumpov proračunski plan smjera potpuno ugasiti financi­
ranje novih projekata javnog prijevoza, kao i novčana sredstva za međugradski
željeznički prijevoz.
Ipak, tržište dosad nije pretjerano reagiralo. Cijena nafte dobila je malen
poticaj poslije Trumpova dolaska na vlast, no otad je pretežno stabilna.
Klimatološki gledano, to su dobre vijesti - jeftina nafta može potaknuti krat­
koročnu potrošnju, ali odbija velik dio dugoročnih ulaganja koja nas okivaju
u katastrofalnoj budućnosti. Strepnja - i to realna - jest da Trump i njegova
bratija imaju još asova u rukavu kojima će pokušati nabiti cijene nafte i ostva­
riti cilj pokretanja nove groznice za fosilnim gorivima
Razlog zbog kojega moramo budno pratiti tu dinamiku jest taj što cijenu
nafte ništa ne podiže tako dobro kao rat i razni drugi šokovi na svjetskom
tržištu - taj scenarij istražit ćemo u 9. poglavlju.