Page 298 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

logika ili znanost o pojmovima jest sustav koji

proučava kvalitativne (kategorijske) odnose medu
stvarima.

Logika je izgrađena na točno istoj ravni kao i

matematika. I logiku i matematiku (barem matematiku
»konačnih« i »stalnih« brojeva) izveli smo mi iz

promatranja pojava našega svijeta. Uopćavanjem naših
promatranja postupno smo utvrdili odnose koje smo

nazvali temeljnim zakonima svijeta. :
U logici ti se temeljni zakoni nalaze u aksiomima

Aristotela i Bacona.

A je A (Ono što je bilo
A, bit će A)

A nije ne A (Ono što je bilo
ne A, bit će ne A)

Svaka stvar je A ili ne A. (Svaka stvar
mora biti A ili ne A).

Logika Aristotela i Bacona, koju su razradili i dopunili

njihovi mnogobrojni sljedbenici, operira isključivo s
pojmovima.

Logos, riječ, predmet je logike. Da postane

predmetom logičkog rasuđivanja, da se podvrgne
zakonima logike, ideja mora biti izražena riječju. Ono

što se riječju ne može izraziti ne može ući u logički

sustav. Osim toga, riječ može ući u logički sustav,
podvrgnuti se logičkim zakonima samo kao pojam.

Sama po sebi, riječ može imati i drugo značenje, osim

pojma koji se obično povezuje s njom. Ona može imati
simboličko ili alegorijsko značenje, može nositi u sebi

stanovitu glazbu ili određeni emocionalni ton. No sve
to ne može ući u logički sustav. Ma kakvo