Page 299 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

simboličko, alegorijsko, glazbeno ili emocionalno

značenje imala riječ, ona će ući u sklop logike samo
u svom logičkom značenju, tj. - kao pojam.

Istodobno savršeno dobro znamo da se sve ne može

izraziti riječima. U našem životu i u našim osjećajima
vrlo je mnogo onoga što se ne može uklopiti u pojmove.

Stoga je jasno da čak i u sadašnjem trenutku, na
sadašnjem stupnju našeg razvoja, ni na koji način

ne može sve biti logično. Velika većina stvari bitno je
izvan logičkog. Takvo je čitavo područje emocija,

osjećaja, religije. Umjetnost je savršena

nelogičnost. I, uskoro ćemo vidjeti da je i matemati-
ka, najegzaktnija od svih znanosti, također savršeno

nelogična.

Ako usporedimo logičke aksiome Aristotela i Bacona s

aksiomima općepoznate matematike, vidjet ćemo da su

oni posve istovjetni. Aksiomi logike
A je A.

A nije ne A.
Svaka stvar je ili A ili ne A.

potpuno odgovaraju temeljnim aksiomima matematike,
aksiomima o jednakosti i različitosti.

Svaka veličina jednaka je samoj sebi.

Dio je manji od cjeline.
Dvije veličine od kojih je svaka jednaka
trećoj, jednake su i među sobom, itd.

Sličnost između matematičkih i logičkih aksioma zadire

vrlo duboko i to nam dopušta zaključak da im je isto
podrijetlo.

Zakoni matematike i zakoni logike zakoni su

odraza pojavnog svijeta u našoj zamjedbi i
mišljenju.