Page 300 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

Baš kao što aksiomi logike mogu operirati samo s

pojmovima i odnose se samo na pojmove, tako aksiomi
matematike mogu operirati samo s konačnim i stalnim

veličinama i odnose se samo na njih.
U odnosu na beskonačne i promjenljive veličine ti

aksiomi su netočni, kao što su aksiomi logike
netočni u odnosu na emocije, simbole, glazbu i

skriveno značenje riječi.

Što to znači?
To znači da smo aksiome matematike i logike izveli

mi iz promatranja pojava, tj. pojavnog svijeta i da
oni predstavljaju stanovitu uvjetnu netočnost,

nužnu za spoznavanje nezbiljskog, »subjektivnog«
svijeta.

Već smo istaknuli da imamo dvije matematike.

Jedna, matematika konačnih i stalnih brojeva, posve
je umjetna konstrukcija za rješavanje problema koji se

temelje na uvjetnim podacima. Glavni od tih uvjetnih
podataka sastoji se u činjenici da se u problemima

te matematike uvijek uzima samo »t» svemira, tj.
uzima se samo jedan presjek svemira koji se nikada

ne miješa s drugim presjekom. Prema tome,

matematika konačnih i stalnih veličina proučava
umjetni svemir i sama po sebi je nešto posebno

stvoreno na temelju našeg promatranja pojava i tako
je sredstvo za olakšavanje tih promatranja. Matematika

konačnih i stalnih brojeva nije u stanju poći iznad
pojava. Ona se bavi imaginarnim svijetom,

imaginarnim veličinama.

Druga, matematika beskonačnih i promjenljivih
veličina nešto je potpuno zbiljsko, izgrađeno na

temelju umnih zaključaka o zbiljskom svijetu.