Page 100 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

P ouča ao sa od ed e koje se tiču i a i a, je a i utega, kaz i za
p ijestupe i pso ke. "P oda ači i e o aju stajati a oga a a e sjediti i išta

ne smiju imati na glavi" (stare debeant in pedibus ..., nihil tenere debeant in
capite), propisuje se u Dopunama Trogirskog statuta (Reformationum liber I, 11).
G adski su o i sigu o i ali a u u teat al u sasta i u peška ije: glu a koji

sjedi, pogoto o ako u je gla a pok i e a, ije uočlji i u je lji . Medite a ske
t ž i e, p izo i i događaji a ji a, s akod e e i ječ e s e e dale su s oj
dop i os teat u. Ri a i e su često ad aši ale i e, ole, čak i luke.
Tipo i o ije tal ih t ž i a i puto i što su do jih odili doista su fa uloz i:
njihova veza s fabulama koje su do nas došle ije slučaj a. Baza i ča šija pe zijske
su iječi [ oaza a pehle i dijalektu z ači t g; ča = četi i i su = st a a, oz ača aju
čet e okut, tet ago . K iža i su se di ili ogatst u i ša olikosti aza a paza a .
Turci su s jedne strane, Arapi s d uge p e osili t go ačko u ijeće Istoka a

Zapad. Muhamed II podigao je u Istambulu svoj slavni bazar, simbol sultanske
oći i askoši. Ca ig adska Kapali ča šija postala je jed o od gla ih usta o a u
to g adu. Ču e i Bezziasta ulgo: ezista , t ž i a s ile ad ašio je s oji
sjaje sta e g ado e Istoka. Tu i su p e ijeli duća od a apskog dukka a
Balka , A api u d uge ze lje. Magazi a apski akhazi o išao je s ijet. I a ke

su izu Bliskog Istoka i jego a t go ačkog u a: kao da su s e zlo i svako dobro
došli s tih st a a Medite a a.
Neo ič a je sud i a suka. To se iječju u akadijsko se itsko
dijalektu, t de z al i sta ih idio a, oz ača alo s e što je usko i tijes o. U
a a ejsko se jo e oz ača a iz alih, z ije ih duća a. Na Al-Idrisijevim
kartama Gibraltarski se tjesnac naziva sukak (uski prolaz, kao u Bosni sokak).

Arapi su prenijeli suk u zemlje koje su osvojili, a suk sam, bez Arapa,
os ajao je dalje: p ešao je o ea e. U Špa jolskoj i Po tugalu oda o su poz ate

njegove izvede i e, kao što su - zoco, azoca, azog, azogue s hipokoristicima
azogueio ili agougy i agogue. Bilo je slavnih sukova: u Sevilji i Toledu, u Navari i
Te uelu, a Majo i kao i a Si iliji. T ž i da i i ali su lagda i. Festi ali a
g ožđa kak e pa te i pojedi i g čki oto i , s izlozi a p epu ih g ozdo a s ih
oja, od s ijetložute do ta olju ičaste, ije io do olja p osto o ič e t ž i e:
sa je g ad postajao suko , po ekad i ijela pok aji a. T žilo se ogo iše oća,
apose sje e ki, a očito zači a, ego što je u aokolo aslo ili što se p oiz odilo:
odakle je dolazilo s e što se t žilo, s kojeg dijela Istoka ili Juga, taj a je i za o e

koji su ajupuće iji u taj e Medite a a.
Isla je ožda io u od osu p e a t ž i i u iđa iji od k šća st a. Po
Novom zavjetu trgovci su istjerani iz hrama (Ivan, II, 12). U Kuranu "poslanik po
t ž i i hodi i h a u a joj uzi a" XXV, . Uloga suka koji se ši io i ši i, u lošiji