Page 103 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

a o o pogla lju po ogao, pose i e s p aktič e st a e ("Diccionario secreto";
idi apose: "Se ies oleo afi es", to I, kao i "Se ies piš afi es", II to ,

Madrid 1979). Psuje se najvjerojatnije otkad postoji jezik. Stari je zavjet strogo
osudio pso ače Le . XXIV, . G čki i i ski pis i isu osta ili u pisanu jeziku
pose ih dokaza o s o e pso a ju: po ešto se ože aći u A istofa a ili Plauta.

Po po pejski g afiti a, eđuti , često se ja lja kopulati i glagol, a aza a i
če i a, te ože o zaključiti da su tadaš je pso ke ile slič e da aš ji a.
Ok ut i Justi ija o i zako i i p ed iđali su s t u kaz u za lasfe iju. Ni
Muha ed u Ku a u ije io laži su a VII . Da te je u "Paklu" III, -105), u
času kad ig a i a Ha o o oj spla i p elaze fatal i Stiks, zatekao a djelu s e
ste pso ača i az stao ih: "I pso ahu Boga, ljudsko ple e, I k aj i čas i oditelje

s oje, i oda s og i s og začeća sje e."
Naš Ma ko Ma ulić pos ećuje u s o "E a gelista iu u" (u njegovu
t eće izda ju, o ja lje u u Kol u ljeta ijelo pogla lje "zloći pso a ja"
"De Maledi e di e uitia" : tu zloću sta lja u ed aj ećih po oka ag u
itiu est aledi e tia, VII, . U p ilog s ojoj osudi pso ača a odi auto itete
poput Salo o a, p o oka Je e ije i Hošeje, apose s etoga Pa la koji je u P oj
posla i i Ko i ća i a st ogo p esudio: "Pso ači zajed o s lud i a a i
idolopoklo i i a u Jo i a iis et idolo u ulto i us eće iti p i lje i u
a st o Božje" I, Ko , . "Statut g ada Splita" iz o ik iz godi e . ogo je

laži od k šća i a Ma ula: u pose oj klauzuli, pos eće oj "o i a koji psuju
Boga i s e e", od edio je da se za s aki taka p ek šaj plati glo a od li a a, od
čega polo i u ože do iti o aj tko p ija i p ijestup ika "De Blasphe a ti us
Deu et sa tos", IV, . Ne ože se saz ati iz a hiva koliko je tim putem
p iteklo o a u g adsku lagaj u. Na otoku Ko čuli plaćalo se sa o pe pe po
pso i, a tko ije i ao i pe pe a ilo u je dosuđe o da "osta e ijeli da eza

za kola " "Statut g ada i otoka Ko čule", ap. LV . K o iča i as isu obavijestili
koliko je pso ača ilo tako eza o u uće da e, kad se uz o e aj iše huli. U

austrijskom carstvu, prema Zakoniku iz godine 1853, po paragrafima 122. i 124,
ogopso ka se kaž ja ala "ta i o od šest jese i do godi u da a". Ispiti a je
sudskih a hi a otk i a a daje poči itelja toga p ijestupa ilo euspo edi o iše
u Ist i i Dal a iji kao i u dijelo i a Italije pod Aust ijo ego u Pa o iji ili Beču.
Pa ag afi se, s ećo , i tu isu st ogo p i je ji ali, i ače i, kažu, šteta ila eća

od one koju je filoksera nanijela cijelom Mediteranu.
I a teo etiča a koji t de daje p a a lud a pso ka, s kopulati i
glagolo , do ijeta s ko ti e ta, pos edo a je Tu aka ili Mađa a ose uj ih
pso ača , ali je tak u hipotezu teško p o je iti u p aksi. Naša su ist aži a ja a
terenu dopunile dvije studije: "Bestemmia e turpiloquio", autor Giuseppe