Page 97 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

"Po ijesti ilja" II, . Ma do la, aja di lji ili pito i, oti je a gotički
slika a i skulptu a a, saži a z ake s jetla ili doča a a su e: o a je takođe
u jet ički postupak, elika au eola u o liku aja a koja o a ija K isto lik u
prizorima Posljed jega suda, Bogo odi u u času Na ješte ja, seda golu i a što

nose sedam darova Svetoga Duha.
Moje i z a je o edite a skoj flo i ilo još sk o ije ego što jest da ije
Teofrastova djela i spisa Dioskorida iz Anazarbe (De materici medica), kojima sam
se služio. Bilo i pos e k jiško da isa s eo a apskog t a a a, koji e poučio.
Rođe je a jed o od otoka Ke ke aha, ali je adio a De i, a putu za Hu t
Suk, edaleko od sta e špa jolske t đa e ožda je još o dje : tu je ilo iše
o ih koji su t ažili jego e sa jete, ego a Ke ke ahu. Z ali su ga te i liječ ik
ili ljeka ik . Ži io je u alo do u, s d ije sk o e odaje, s hasu a a od t ske
po podo i a, sa . Studij edi i e započeo je a jugu F a uske, u Mo tpellie u.

Nije ga uspio za šiti, ali je preveo na francuski jezik "Raspravu o ljekovitom bilju"
Ibn al-Ba ta a, koja, po išlje ju st uč jaka, s et o dopu juje Diosko ida.
Go o io i je ajp ije o ljeko iti iljka a s oga za ičaja, o jaš ja ao zašto je

toliko naziva za jednu te istu travu, stabljiku, stablo u krajevima koji su tako blizu
jed i d ugi a. S ok a i a a alži skoj o ali a e t i i e a: ke a, tage ut,
telukat, uz kuranski naziv at-ti ; ist u egdje zo u šedida, egdje tellegit. Za
kadulju postoji, kao i na Balkanu i na Ibersko poluotoku, ogo iječi, azličita

po ijekla: kusa, tak uft, u Egiptu sa čuo i sasaf isa uspio p o je iti je li ta
iječ koptskog po ijekla . Ruž a i zo u iazi , klil i hasalha , et i u e sit, ha a
i a a Tu i su do ijeli azi a a do aše Bosne). Stabljika anaba-ze negdje je
dega, negdje belbel ili djell. Pokazao mi je bor kojem je ime snuber (ili senuber,

moje su transkripcije nepouzdane), u kabilskim krajevima azumbei. Vidio sam
vrstu loze o kojoj govori Teofrast: koja pod utjecajem dima jednom daje crne,
d ugi put ijele g ozdo e Hist. pl. II, . O jas io i je kak e su azlike eđu
pal a a: jed e su iše p i o ske t e a i doista "sla kasto tlo" , d uge astu

dalje, na kontinentu; jedne daju plodove, datulje, druge ne daju; palma-datulja
zo e se ekla, s aki se jezi dio azličito azi a a e e sko i a a apsko
jeziku; o a patuljasta, z a a, du , i a p staste listo e, žute uške i zele e
že ske, te žuto-zele e, d ospol e. Uz jego do ile su posađe e t i i te:
tehan ili mersin ih zo u liže o u u Sahelu, u Saha i i Hoga u kažu tafeltest.
Pos ijedi je pose a se a tika, ko ije ska u p a o s islu iječi, s kojo s o se

eć sus eli u e ija u, edajući az e azi e edite a skoga asti ja a istoč oj
jadranskoj obali ili na Apeninu. Već je to A istotel pot dio s oji ota ički
klasifika ija a. Tak e ogost ukosti ije u jeto alo sa o azličito po ijeklo
ego i želja da se, sp a općih i jed olič ih go o a, oču aju pose osti i