Page 101 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

o li i a, po s e s ijetu e ože se za e a iti. Šteta je što su u opisi
ajčešće p epušte i p igod i odiči a. Za o a ljaju se klasič i teksto i, o aj
Maupassa to p i je i e o suku u Tu isu, s iša a pu i čili a, suk a, koža,
uzda, sedala i o i iz eze ih zlato , žutih i e ih papuča u k jizi: "La Vie
errante - Tunis"). Mnogi su sumnjiča i p e a p oda ači a s edite a skih

suko a: alo tko po išlja a to koliko e e a o i i jiho i aj liži p o edu uz
o o što ude: e e a što se e ože aplatiti. Ne po odeći se za egzotiz o ,
od kojeg ne trpi samo literatura o Mediteranu, filozof na a i pita se o z ače ji a:
"U suko i a e a atpisa i ta li a ulazu, e a zap a o i ulaza. Izlaže se s e
što se p odaje. Nikad se e z a koliko se za što plaća: ije e isu istak ute, a isu

i stal e... Nađe se s ega, i s e što se ađe ogost uko je" (v. Elias Canetti: "Die
Sti e o Ma akes h", passi . Tak i i e i ogli potak uti d ukčiji go o o

ovim temama. U specijaliziranoj literaturi izostaje rasprava o metodi. Orijentalni
je bazar prostorni pojam; latinski mercatus (od merx = roba) podrazumijeva
upot e u. I u to se, je ojat o, k iju sta o ita p otu ječja ašte i p aktičkog
duha, dijela Istoka i dijela Zapada. I ta as podjela ože o a uti: Medite a

nije u svemu podijeljen.
I a čitala a koji e ot a aju k jige o e ste ako se u ji a ne govori i o
ka e ali a. Neki pis i iz jega aju da o to e pišu. Ka e ali isu sa o
edite a ski. P i eđuju se i d ugdje, p e da e a isti ači . Na az i su

stranama zadavali brige i vlastima, i vjeri, i zakonu. Njihova veza s teatrom, bilo
da je riječ o glu i a ili aska a, ije epoz ata. Na pozo i a a juž ih
g ado a ilo je za ka e ale i jesta, i e e a, i azloga: s ježi a o a izazi a
duh, su e potiče tijelo da se o aži ili p eodje e, pa et apoko e odolije a
potrebi duha i tijela da se p epuste ig i, togla i i, ludo iji. P e iše je izič o
tu ačiti s e te s e e a isti ači : želja ije sa o želja, i aska sa o aska u

mediteranskim svetkovinama.
Sta i su He eji i ali ista ča s isao za je e je. Mje e su do odili u sklad
sa zakonima. U P a il iku je a, koji se ašao eđu "Ku a ski ukopisi a iz
peći a k aj M t oga o a" poz atiji pod aslo o "The Dead Sea S olls",
New Haven 1950), u svitku koji nosi naslov "Rat sinova svjetla protiv sinova tame"
(M'gilat milhemet b'ne or bivne hošeh , saču a a su i e a je a za duži u, kao

ama (lakat), tofah (podlanica), gudal (palac), ocba (prst): to odaje vezu ljudskoga
tijela i ači a je e ja, koja se često gu ila. U spo e uti ukopisi a u ište i

su dijelo i u koji a je iječ o je a a za teži u. Često su estajale iz
mediteranskih arhiva isprave koje su se ticale mjera i utega.
Odjeljak koji je u o o e ija u pos eće je a a i utezi a, io je stoga
užda . O iziskuje dopu e, isp a ke, st ože od ed e: je e su se p ilagođa ale i