Page 104 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

Ca petza izda o . u Bolog i, ali i da as s ježe i dokto ska teza o a Ig a ija

Gavrana iz Bosne pod naslovom "Bludna psovka" (objavljena 1962. u Sarajevu, u
autorovoj nakladi). U to sa djelu p očitao di lji opis, a lati sko jeziku,
jed e ste teat al e ili gestual e edite a ske pso ke, ožda iše že ske ego
uške: de udatio pa tis poste io is, koja je poz ata, kako t di elečas i Ig a ije,

i u blažoj fo i, ogli is o eći u de i uti u, kao ejusde le is pe ussio st .
13).
Veliki su pole iča i ožda ili, oso ito a Medite a u, eost a e i
pso ači.
U opisi a edite a skih ugođaja često se spo i ju č i: u "Palati skoj

antologiji" (Resonans cicada, roscidis guttis inebriata, 196), u Sapfinoj pjesmi od
koje je ostao samo nerazgovijetni fragment (89), u djelima mnogih helenskih
pjes ika, sta ih i o ih, od Ho e a do El tisa " ali o ič i čak u oći

bezumnika", v. "Lakonike"), u gotovo svakoj a io al oj lite atu i, u ašoj
takođe , u stiho i a Vladi i a Nazo a -1949). I Aristotel je raspravljao o
ači u a koji ali kuka "p oiz odi z uk t lja je z aka" Hist. a i . IV, 9). Ne

z a se zap a o je li to pje ili šu . Pis i su odu ijek pisali o tome kako po najgoroj
žezi č i p kose žezi ili, kad o e huči, adglasa aju huku o a: če a č o u
e s če, u g a ju o a o o i a ih je ojat o opija s oji i isi a , pod

listo s ok e ili loze, a o ič oj d ači, po ed d u a, u šika i, po kamenjaru;
z iču t aj o ili s p ekidi a, sa ostal o ili u z o u. Po ekad da ju, za aj ećih
ući a, us ed ljeta, i o i zašute: tada astaje gluha p az i a, s i očekuju da
etko ili ešto opet započ e. Tak o sa o jaš je je čuo od učitelja a otoku
Samosu, koji se pos etio p ouča a ju čaka, jiho ih t oheja i ja a, et ike
što je, po je u, po eza a s p ozodijo hele skog pjes išt a. T dio je da
postoji azlika iz eđu otoč ih čaka i ostalih, jiho ih o gija koje postaju
dijelom prostora i vremena, da a ili oći. Na ode iz klasika koji su u o o
f ag e tu duguje to e sk o o i a lji o G ku, učitelju sa Sa osa. Šu ,

z uk ili ožda pje čka e po ućuje esa i u, to z a iz iskust a, u ljet i
oći a kad se lakše di ego spi, kad duho i žele ostati budni i, reklo bi se,
sjedinjeni diljem Mediterana.

Suko i iz eđu lati skoga i iza tskog s ijeta kao i iz eđu Zapad e i
Istoč e k e zausta ili su az oj Balka skog poluotoka eć p ije tu skoga do a.

Po ijest je o e ogućila Južne Slavene da ostvare sintezu tekovina koje su se na
to p osto u začele. Bila je to ožda p ilika za ijelu E opu, koju je azdijelje o
k šća st o poti alo a podjele. Na to se p osto u edite a ska o ala azlo ila
i asula. "U s akoj je točki dio a od Istoka prema Zapadu", zapisao je Leonardo u
s ojoj iljež i i "Codi e Atla ti o", u "S itti s elti", st .