Page 105 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 105

, To i o      . Jad a sko  o alo  i  jezi i  zaleđe  p ošlo je   ogo

                 a oda  i  ple e a,   azličitih  i e a  i  jezika,  p ije  i  poslije  doselje ja  Slavena. U
                 aloj   asp a i  ka o ika  Ju ja  Sižgo ića  koju  sa    eć   a odio   De  situ  Ill  iae ,
                koja  se,  po   iječi a  sa og  auto a,  služi  djeli a  Pli ija,  St a o a,  Apija a,
                Kali aha,  Bo  a  ia  i  d ugih  auto iteta,   a  oje i  su  "o i  koji  se  zajed ički

                imenom zovu Iliri": "Jedni se nazivaju Panonci (Pannones), prema Rimljanima, ili
                Peonjani (Peones), prema Grcima, nadalje Himani (Himani), Enheleji (Encheleae),
                Bulini (ili Dudini), i Peuceciji (Peuceciae), prema Kalimahu, zatim Sereti (Soretes),
                Sirapili (Serapilli ; Jaši  Iasi , A dizeti  Sa d izetes , Kolapija i  Colaphia i  i B eu i
                 B eu i ,  p e a  Pli iju,  No iča i   No i i ,  Ati ta i   A ti ti i ,  A dijej i   A diei ,
                Re iji  Retii , Ple eji  Palla ii  i Japodi  Iapodes  koji ži e  a pod učju Alpa, p e a
                Apijanu. Nadalje i Salaziji  Salasii , Segesta i  Segesta i , Daiziji  Da sii , Dača i
                 Daći   i  Geti   Gethae   ili  Goti   Gothi .  K  to e  Boji   Boii ,  Hist i   Ist i ,  Li u  i

                (Liburni),  Kureti  (Curetes  -  bili  bi  Hrvati,  op.  P.  M.)  i  Dalmati  (Dalmatae).  I
                naposljetku  Miža i   Mijsii ,  T i ali   T i ali   i  P uzi   P usi   koji  sta uju  čak  kod
                C  og  o a"  III,    . Ta će   oži a u Ili iku st a ati   oge poto je teškoće, u
                 astaja ju  a ija  a Balka u i uzaja  i  od osi a  eđu  ji a. Z u je  toliki

                 azlika a,   aš  se  ka o ik  i  pisac,  koji  je  skupljao  mudre  slavenske  izreke,
                op edijelio za  letačko žezlo: "Što je u  aše do a ugod ije  ego p o oditi ži ot
                pod   lašću  Mleča a?  Njiho   je  g ad  u ijek  slo oda ,   ikada  pod  g ut  da ku,

                u ijek k šća ski,  ikada okalja  k i o je  i  štovanjem idola, kraljica je to mora,
                t o  i a s akog  ogatst a, slast s ijeta, t aj i što atelj p a ed osti i  je e"  i id.
                XVI.    . Na io al ost je često  ila kole lji a  a Medite a u.
                        Narodi  na  Balkanu,  kao  i  na  mnogim  drugim  mediteranskim  obalama,
                suprotsta ljali  su se jed i  d ugi a  ili  su se  sjedi ja ali. Razlike  su   eđu   ji a
                 estajale  ili  su  se  pak  po eća ale.  O  to e  jed i  go o e  sa  st aho ,  d ugi  s
                pods ijeho .  Lite ati  pišu   aiz je i e  ode  ili  pa odije.  Ku a   o  to e  kaže:
                "Svaki narod ima svoj kraj, i kada dođe  jego  k aj,  eće ga  oći  i za t e  jeda

                odložiti   i  u  zati"   VII,     .  O dje   as  za i a  sa o   eza  s   o e .
                A t opogeog af  Jo a   C ijić       -1922)  pisao  je  u  svom  djelu  "Balkansko
                poluostrvo"  (objavljeno  najprije  na  francuskom  jeziku,  "Peninsule  balkanique",
                Pa iz       :  "Juž osla e sko  se  sta o  išt o  iz e ilo  pod  uti aje    o a  i
                 edite a ske  kli e:  jedi o  su  se   eđu  Slo e i a   eke  g upe  iz  o ih  k aje a
                  isli  se   a  istoč u  jad a sku  o alu  od  Ist e  do  Boke  Koto ske,  op.  P.  M.

                prilagodile  edite a sko   ači u ži ota, tako da daju ču e e  o  a e. Takođe
                su jedi o o i  eđu Juž i  Slo e i a isko istili  eze s  o e  i došli u dodi  sa
                p eko o ski   a odi a i sa  az i   i iliza ija a. P i o ske su g upe ži ele u
                s edi i  jako  p ožetoj   o a sko    i iliza ijo ;  još  i  sada  i a  kod   jih   ekih
   100   101   102   103   104   105   106   107   108   109   110