Page 102 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

mije jale. Popis du o ačkih je a o ja lje je p igodo izlož e "Zlat o do a

Du o ika", od ža e . u Du o iku, u K eže u d o u:
a za teži u: lit a ili U a , koja ože iti, o is o o p ili i, de ela U a
, g a a u XVII. stoljeću i lit a ta ka (327,9 grama, u istom razdoblju, ali
je ojat o u du o ačkoj župi, si o aš ijoj ; oka = , kg za t go a je s

Tu sko ; ka ta g čkog po ijekla = , kg, za ostale aše k aje e;
za zap e i u: sta za žito = , kg u XVI. stoljeću; spud o dje iše
kao je a za sol, dok je uski pud p etež o za žito = , kg u XVII. stoljeću ilo
je to vrijeme procvata Republike);
za tekući u: jed o eliko spe ijal o za i o = , litara (toliko je bilo
u XVI. stoljeću, kas ije se je ojat o po ećalo ; jed o alo u isto azdo lju, ali
za u je e iji dio puča st a , i alo je s ega , lita a; a io = , u XVIII.
stoljeću, tj. p ije apoleo o ske okupa ije koja je Repu li i oduzela sa ostal ost

ali je dala jezi i g ađa i a le ode i il); jedan star (za ulje) iznosio je 9,61 1,
ponekad manje od toga).
d za dulji u: lakat = , uzet je ojat o p e a o ećoj u i ekog
he ego ačkog došljaka ; ped = , ; oga ili stopa = , ožda po

go štačkoj ozi ; seža ili paš iznosio je 2,025 m;
e za po ši u: seža k ad at i = , u XVIII. stoljeću; solad ili
zlati a = ; al = takođe u XVIII. stoljeću, p ije f a uske

revolucije).
U du o ačkoj palači Spo za, s ed jezi a p ed o ja s kolo ado i
kapiteli a, o ka e u luku isjela je služ e a g adska aga s lati ski atpiso ,
koji je još pos e čitlji : "FALLERE NOSTRA VETANT ET FALLI PONDERA MEQUE
PONDERO CUM MERCES PONDERAT IPSE DEUS" "Naši a utezi e daju da

varamo niti da budemo prevareni. Kako mjerimo robu, tako nama mjerio sam
Bog." Po s e u sudeći, Bog je tu i ao posla: o to e postoji gole a lite atu a u

starim gradovima na Mediteranu (vidjeti posebice venecijansku Marcianu, arhive
u Genovi i Marseilleu, razne izvore u Valenciji i Barceloni, Napulju, Kairu ili
Ista ulu . M ogi p i o i u ši e s islu iječi d že da su s i o i koji dolaze s
kontinenta (bilo tek da provedu praznike) naivni ili lakovjerni, da se ne razumiju u
" aše st a i" te da ih ije teško ad ud iti ili p e a iti. I to je jeda od azloga što
u oči a ko ti e tala a Medite a i izgledaju a je ili iše eod je e i.
Mud a i su s jeto ali od da i a da se u s e u ađe je a: ede aga ; e

quid nimis. Mediteran se ponekad rugao takvim savjetima.
Figu e i geste koji a se služe pso ači za eđuju iše pozo osti ego što i
je pos ećuju uče ja i. O e i aju až o jesto u edite a sko "taj o
ječ iku": tako je Ča ilo Jose Ćela az ao s oj špa jolski glosa , koji i je u adu