Page 99 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

razlikovale se jedna od druge. (Podatke o mirni, kinamomu, tamjanu, kasiji i

ladanumu, koji su u prvom dijelu brevijara, preuzeo sam od Herodota, III, 113.)
P oda ale su se i t a e, ljeko ite i d uge, što s jedoče ogi iz o i: isop je u Bi liji

lijek protiv gube, ruta spas od otrova, kalendula, melisa, menta svaka na svoj
ači uč šćuje zd a lje, od si fite za astahu polo lje e kosti, azilik je

k alje ska t a a osiljak , za ti ija se kaže da dolazi od sta oegipatske iječi
tha kao i ta ja i daje služio p i alza i a ju fa ao a. U pi a ida a su
ađe e oge od tih iljki, ču a e za zag o i ži ot. O e još astu uz o ale i po
oto i a, ali e liječe kao p ije i s e a je i išu a t ž i a a Medite a a.
Po g ad ji se azlikuju a hajski i jo ski stil t ž i a. Ijed e i d uge i aju

p a okuta o lik, ali su i azličiti položaji prema gradu i ulici. Topografija
ate ske ago e i ala je o ilježja i geo et ijskog i klasič og azdo lja. Z a e ite
ijahu t ž i e u Pi ej u i Ko i tu, a eki oto i a i u kolo ija a Male Azije, u

Miletu, Fokeji, Pe ga o u. Naslućuju se eć tada o ilježja mediteranskog
kolo ijal og stila, azličitog od o og u et opoli.
U Ri u je fo u u plu alu Jo a io t ž i a i ja i t g, kao i ago a.
Me atus je u početku z učao goto o ulga o: z ačio je i t go i u kao posao i
sa u t ž i u a kojoj se posluje. Ho ea plu al od ho eu elika su sto a išta,
pogla ito za žito i sol: poz ato ijaše o o u Ostiji. Male i a i e uz Ti e , t de
po jes iča i, p ethode izg ad ji elikog a ellu a iz klasič e epohe. U tlo tu

rimskoga castruma podrazumijevao se i prostor za trgovanje. Rimljani su poticali
g ad ju t ž i a u s oji kolo ija a: do odili su odu do jih, podizali fo ta e a
ji a, alik a o e u gla o e g adu. Na aja o o p iliko iše detalja ego
stoje aj už ije: želio ih da glosa za ilježi što eći broj ustanova te vrste,

tekovina koje tvore mediteransku civilizaciju, sam Mediteran.
S edište Po peja otk i a a u ut aš je eze eđu usta o a a.
Najorumu toga grada hramovi su Jupitera, Apolona i Genija Augusta, bazilika
palača p a de , g adska Cu ia koja je jed ako i ula o politički st a i a kao i

o o i što se do ozila iz aj liže Po tae a iti ae, Co itiu gdje su se
pripremali i obavljali izbori, te zajedno sa svim tim, mercatus i horrea, poslovnice
za provjeru mjera i utega (mensa ponderaria) i za bankare (argentarii), radionice
ču e e po pejske u e Aedifi iu Eu a hiae , tezge a koje su osači polagali
s e što je ilo za p odaju. Malo dalje od s edišta, e p edaleko, alazio se i
lupa a , edite a ska usta o a u koju su s aćali t go i ako uspješ o

obavljenih poslova.
G adski su statuti astojali, s a je ili iše uspjeha, od editi o a eze i
o lasti. S ed jo jeko i su g ado i opo ašali a tičke p i je e. Pouč i su statuti
aših g ado a a jad a skoj o ali p . Ko čule, Splita, Vi odola, Trogira, itd.).