Page 106 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

t ago a iza tijske i iliza ije, a očito iz . do . eka, kao i ekih jed a idlji ih
p eostataka istoč jačke i iliza ije ... ; to je eša i a od jiho a ži ot og

iskustva i od primljenoga, i to po svoj prilici dvostruko primljenoga, i sa Istoka i iz
Mletaka" (sv. II, str. 86-99, izd. Beograd 1931).
Sla e ski sloj, koji je p ek io do o odačku podlogu, io je egdje du lji,
egdje lo plitak. O je, u atoč s e u, a et uo lastiti jezik. Razlike se isu
time izbrisale: u tome je imalo udjela more.
Naj eći dio istoč e jad a ske o ale p ipada H ati a. Na joj ži e
dal ati ski H ati, koje susjed i a odi o ič o zo u sa o Dal ati i a. Tu je u
ranom srednjem vijeku nastalo hrvatsko kraljevstvo, koje je vjerojatno prva
sla e ska d ža a uopće. Ustoliče i su k alje i i k ezo i koji a i e a ajčešće
za ša aju a sla i i , što e ide u p ilog t d ja a koje po iču sla e ski ko ije
H ata. Sag adili su odo lje koje je u deseto stoljeću p i uklo pozo ost

bizantskoga cara Konstantina VII Porfirogeneta (u XXXI. poglavlju njegova djela
"De ad i ist a do i pe io" go o i se o ećih "sage a" i a jih "ko du a",
što aši po jes iča i s po oso a ode .

Po ijest ilježi az o s e od ose iz eđu dal ati skih i panonskih Hrvata,
pokušaje, iz a jske i u ut aš je pa i o e koje su iz jed ile edite a ske st asti
da se jed i od oje od d ugih ili da se jed i i d ugi odijele od ostalih Juž ih

Slavena.
Nismo iskoristili, ni zajedno s ostalima, ni sami napose, sve prilike da
postanemo poznatiji na moru, a ni same prilike nam nisu bile najsklonije. To nas,
s ećo , e p iječi da oli o aše o e i da ga s at a o ajljepši dijelo
Mediterana.

Slovencima je dopao nevelik dio jadranske obale na sjeveru, u zaljevu koji
se zo e T šća ski. Njiho a je p ošlost takođe eza a za p i o je, iše ego za
sa o o e. O želji da se od že a o ali, ado ak isokih pla i a, s jedoči i

povijest.
O "lijepoj Vidi", koja je morem otplovila u svijet, govori narodno predanje.
O privrže osti k asu Ka stu i sklo osti edite a sko pod e lju pje aju
pjesnici. Neki su od najstrasnijih slovenskih pjesnika Primorci. Postoje, dakako,
azlike iz eđu p i o skih i alpskih Slo e a a kao i o ih iz Dole jske, Go e jske,

Štaje ske ili Ko uške, ali ih je te azlike zajed ički slo e ski jezik - slo e šči a -
ad isio: pokazao se jači i až iji od od osa kop a i o a, ko ti e ta i

Mediterana.
S i su dolazili do topla o a iše puta u s ojoj po ijesti, u časo i a
aj eće oći i ajtežih iskuše ja. Ca st o a a Duša a Sil og, "gospoda a
Romanije", nasljednika rimsko-bizantskog imperija, izbijalo je, pod njegovim