Page 107 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 107

skept o ,  u  XIV.  stoljeću,   a  još  d a   o a  osi   Jad a skog:   a  Jo sko  i   a

                Egejsko. Njego a je d ža a p etposta ljala ipak kop o  o u.
                        G adu Du  o  iku p odala je Pelješa ,  aj eći poluotok juž oga Jad a a.
                Srpska  je  vojska,  kasnije,  u  nevolji  velikoga  rata,  odstupila  prema  otoku  Krfu.
                Iz uče i   oj i i   idjeli  su  p ed  so o    o e  kao  spas:    ogi a  je   ilo  pla a

                grobnica.
                        Njiho i  ožed jeli  ko ji  poju ili  su  talasi a  da  se   apoje:  za jištali  su
                okusi ši sla u  odu. Ti su p i je i si  olič i. Na Balka u se E  opa   a ila od
                Istoka.  S  ija  je   ila   ede   koji  se   iše  puta   ušio  i  dog ađi ao.  Upi ala  se  o
                kontinent.  Dunav  je  kadar  zamijeniti  more.  Slikari  su  slikali  "Beograd,  grad  na

                moru".
                        D ža a  osa skoga k alja T  tka I dosezala je takođe  do  o a, zah aćala
                z ata   dio  o ale,  iz eđu  Splita  i  Du  o  ika.  He  eg  Stjepa   poda io  je  i e

                g adu u Boki Koto skoj: He  eg o o . U to   eo ič o  zaljevu (koji je, kao i
                  ogi  d ugi  zalje i,  želio  po ekad   iti   ijeli    o e    po ikli  su   aj  s iji
                slavenski  pomorci,  admirali  ruske  flote.  Stanovnici  Crne  Gore  sklanjali  su  se  u

                pla i e.  Gledali  su   a   o e  s   isi a  želeći   u  p ići.  Njiho   je   aj eći  pjes ik,
                 lada  i  ladika Njegoš, spje ao "Go ski  ije a ". Ok uže i duš a i a, ži jeli su
                kao  a otoku:  jiho i su o ičaji  aliko ali u po eče   a otočke. I dio  osa skih

                muslimanskih Slavena, nakon propasti Otomanskog carstva, ostao je poput otoka
                na Balkanu: tu je  etafo u p ije  e e upot ije io Mesa  Meh ed  Seli o ić, u
                 o a u  "De  iš  i  s  t".  Riječi  a apskog  i  tu skog  po ijekla  u  jezi i a  Juž ih
                Sla e a, koje o ilježa aju poja e poz ate dilje  Medite a a, up a o sa  od  jih
                 aučio i z og  jih o dje  a eo.

                        I Makedo  i a  ih želio  eći  ekoliko  iječi si patije. Nji a je  o e  lisko,
                 a jugu i  a istoku: osjećaju ga, ali  isu uz  jega. Na egejskoj st a i ostao je dio
                 jiho e   aće. Na pi i skoj takođe . Va da o  st uje p i o ski  jet o i, uz od o.

                More Makedonije zapravo je Ohrid. Dojran je njezino jezero. Uz manastir Svetoga
                Nau a   astu  s ok e,   už a i   i   ade i,  u   lizi i  je  loza  pos e  juž a.  U
                pjesmama je "tuga za Jugom". U crkvi Svete Sofije, u starom Ohridu, na freskama
                je  eo ič a pla a  oja. Pelago ija je, kad se zatalasaju žita,  alik  a puči u: i i e
                je po  joj do ila. U su  ak je pla ičasta  tak e su još  eke  akedo ske  a  i e ,
                zati   postaje  ta  a  kao  Ho e o o   oć o   o e.  Na    ogi   su   jesti a,  u
                u ut aš josti, gu  a ska e je e soli, z a a solođi ili solo ča i: i tu je  ekad  ilo

                 o e,  eka o je oteklo, zau ijek. U  a od i  p iča a  p egledao sa  po o  o
                o e koje je zapisao Ma ko Cepe ko    alo se spo i je plo id a: ta šut ja, či i
                se,  ije slučaj a.
                        Od Šižgo iće a   e e a do  aših da a   ogo se toga promijenilo. Ostale
   102   103   104   105   106   107   108   109   110   111   112