Page 37 - Rudolf Štajner - Teozofija

još jedan poseban dio čovjekova bića. To je duševno
tijelo ili tijelo osjeta. Može se također reći: dio eter-
skog tijela je finiji od ostalog i taj finiji dio eterskog
tijela čini jedinstvo s dušom osjeta, dok grublji dio
eterskog tijela čini neku vrstu jedinstva s fizičkim
tijelom. No kako je rečeno, duša osjeta nadilazi gra­
nice duševnog tijela.
Ono što je ovdje nazvano osjetom, samo je jedan
dio duševnog bića. (Izraz duša osjeta izabran je zbog
jednostavnosti.) Na osjete se nadovezuju osjećaji
užitka i neugode, nagoni, instinkti, strasti. Sve to
ima isto obilježje vlastite životnosti kao i osjeti te
je isto kao i osjeti ovisno o tjelesnosti.

*

Isto kao i s tijelom duša osjeta stupa u uzajamno
djelovanje s mišljenjem, s duhom. Najprije se koristi
mišljenjem. Čovjek stvara misli o svojim osjetima.
Time sebi razjašnjava vanjski svijet. Dijete koje se
opeklo razmišlja i dolazi do misli: "Vatra peče." Ni
svoje nagone, instinkte i strasti čovjek ne slijedi
slijepo; razmišljanjem stvara prilike u kojima ih može
zadovoljiti. Ono što se naziva materijalnom kulturom,
sasvim se kreće u tom pravcu. Ona se sastoji od
usluga koje mišljenje čini duši osjeta. Tom je cilju
usmjereno neizmjerno mnoštvo misaonih snaga. Snaga
misli jest ona koja je gradila brodove, željeznice,
telegrafe, telefone; i sve to daleko najvećim dijelom
služi zadovoljenju potreba duša osjeta. Slično kao
što životvorna snaga prožima fizičko tijelo, tako i
misaona snaga prožima dušu osjeta. Životvorna snaga
spaja fizičko tijelo s precima i potomcima i time