Page 318 - Albert Pike - Moral i Dogma
P. 318

delovima muškarca i žene kojima, u davnim vremenima, nikakva ideja nepristojnosti nije davana; Phalus i
  Cteis su simboli stvaranja i reprodukcije i kao takvi se pokazuju u Misterijama. Indijski Lingam je bio
  jedinstvo oba, kao što su bili čamac i jarbol i tačka u krugu; svi oni su izra-žavali istu filosofsku ideju
  Jedinstva dva velika Uzroka Prirode koji su istovremeno, jedan aktivan a drugi pasivan, u stvaranju svih
  bića;  i  simbolizovani  onim  što  mi  danas  nazivamo  Gemini,  Blizanci,  u  tom  drevnom  periodu  kada  je
  Sunce bilo u tom Znaku u Mladom Ekvinociju i kada su oni bili Muško i Žensko; Falus je preuzet od
  reproduktivnog  organa  Bika  i  tada  je,  pre  oko  dvadesetpet  hiljada  godina  pre  naše  ere,  otvarao
  ravnodnevnicu i postao Drevnom Svetu, simbol kreativne i reproduktivne Moći.


  U  Eleuzijskim  Misterijama  inicirani  su  započinjali,  kaže  Proclus,sa  uveđenjem  dva  velika  uzro-ka
  prirode, Neba i Zemlja, na koje su stalno bacali poglede, obraćajući se svakom pojedinačno u svojim
  molitvama. I, oni su smatrali svojom dužnošću da tako rade, dodaje on, jer su videli u njima Oca i Majku

  svih generacija. Skup ta dva predstavnika Univerzuma nazvan je, u teološkom jeziku, brakom. Optužujući
  Valentinijance  (Valentinianizam  je  gnostički  hrišćanski  pokret,  osnovan  ga  Valintinus  u  II  veku)  jer  je
  Valintinus pozajmio te simbole iz Eleuzijskih Misterija, Tertullian (plodan Hrišćanski pisac iz Kartagine,
  rani  Apologeta),  njemu  ipak,  priznaje  da  su  u  tim  Misterijama  oni  objašnjavani  sa  pristojnošću,  kao
  predstavnici  sila  prirode.  On  je  bio  premalo  filosof  da  bi  shvatio  uzvišeno  ezote-rično  značenje  tih
  simbola koje će vama, ako napredujete dalje na drugim Stepenima, biti otkriveno.


  Hrišćanski Očevi su zadovoljili sebe otkrivanjem ovih simbola i ismevanjem njihove upotrebe. Ali, kako
  oni iz davnih vremena nisu imali nepristojne ideje u vezi s njima, jer su podržani od naj-mlađe nevine
  mladeži i žena od vrline, bilo bi daleko mudrije od nas da težimo pronicanju u njihovo pravo značenje.
  Nisu  samo  Egipćani,  kaže  Diodorus  Siculus  (slavni  grčki  istoričar,  čuven  po  svom  radu  Bibliotheca
  historica),  već  su  i  svi  ostali  narodi  koji  su  posedovali  ovaj  simbol  (falus),  čini  se,  odavali  počast
  Aktivnoj Sili univerzalnog stvaranja svih živih stvorenja. Jer, iz istog razloga, što saznajemo od geografa
  Ptolomeja, na isti način je poštovan princip i među Asircima i Persijancima. Proclus pri-mećuje da su u
  podeli Zodijaka na dvanaest velikih Božanstava po drevnoj astrologiji, šest znakova dodeljena muškom, a
  šest ženskom principu.


  Postoji još jedna podela u prirodi koja je u svim vremenima pogađala sve ljude, i koja nije za-boravljena
  ni  u  Misterijama  -  podele  Svetlosti  i  Mraka,  Dana  i  Noći,  Dobra  i  Zla;  koje  se  mešaju  i  međusobno
  sudaraju, jure ili prate jedna drugu u celom Univerzumu. Veliko Simboličko Jaje jasno podseća Inicirane
  na ove velike podele sveta. Razmatrajući dogmu Proviđenja, i onu o dva principa Svetlosti i Mraka, za
  koje mi smatramo da su osnov Drevne Teologije, o Orgijama i Misterijama, kako među Grcima tako i
  među Varvarima - doktrinu čije je poreklo, kako Plutarh kaže, izgubljeno u noći vremena, i navodi kao
  podršku svom mišljenju, čuveno Mistično Jaje učenika Zoroastera i Iniciranih u Mitrinim Misterijama.


  Iniciranima u Misterijama Eleuzisa je prikazan spektakl o ta dva principa, kroz naizmenične sce-ne Tame
  i Svetlosti koje su promicale pred njihovim očima. U najdubljem mraku koji su pratile iluzije i užasna

  priviđenja, dolazilo je najsjajnije svetlo, čiji je sjaj bljeskao oko kipa Božanstva. Kandidat, kaže Dion
  Chrysostomus  (grčki  govornik,  nazvan  Zlatousti)  je  ulazio  u  misteriozni  hram,  zapanjujućih  razmera  i
  lepote,  u  kojem  su  bile  prikazane  mnoge  mistične  scene;  tamo  su  njegove  uši  bile  pobuđene
  mnogim  zvucima,  a  Tama  i  Svetlost  su  naizmenice  prolazile  pred  njim.  I,  Themistius  (grčki  državnik,
  filosof,  reto-ričar,  nazvan  Blagoglagoljivi)  na  sličan  način  opisuje  Iniciranog,  pred  ulazak  u  taj  deo
  svetilišta u kojem se nalazi Božanstvo - da je on ispunjen strahom i religioznim poštovanjem, ustreptao,
  nesiguran u kom pravcu da krene kroz duboku tminu koja ga okružuje. Kada je Hijerofant otvorio vrata
  unutrašnjeg svetilišta i uklonio prekrivku koju je sakrivalo Božanstvo, on je nju prikazao Iniciranom, svu
   313   314   315   316   317   318   319   320   321   322   323